Poznato je da se na Kupresu, zahvaljujući bogatom biodiverzitetu, proizvode najkvalitetniji sirevi u BiH, ali i šire. O tome svjedoče brojna priznanja za kvalitet. No, Kupres je jedinstven i po tome jer se ondje, osim tradicionalnog, proizvodi i sir od narandže, limuna, pa čak i od kikirikija i čokolade. Ekipa BHRT-a je posjetila siranu Smaila Žilića, koji se prije deset godina, upravo zbog sira, iz Sarajeva s porodicom preselio u Kupres.
Na kupreškoj visoravni uspijeva više od hiljadu različitih biljaka i idealno je područje za ispašu stoke. A upravo kvalitetna sirovina, odnosno mlijeko, temelj je za kvalitetan finalni proizvod. A upravo to je ponukalo Smaila Žilića da sarajevsku adresu zamijeni kupreškom i pokrene proizvodnju sira, i to baš u ulici simboličnog naziva – Put ljekovitog bilja.
– Ako igdje u BiH se može napraviti dobar sir onda je to, između ostalog i na Kupresu, time sam se povodio kada sam napuštao Sarajevo, ja i moja porodica, i pokrenuli smo zaista jedan veliki projekat – kaže Smail Žilić, vlasnik sirane u Kupresu.
Smail je obnovio devastirani objekt nekadašnje Mljekare Kupres, zaposlio 7 osoba i vlastitim sredstvima, bez ikakve pomoći vlasti, 2014. započeo proizvodnju. Trenutno, ovdje radi samo tročlana porodica. Mjesečno prerade do 35 tona litara mlijeka, koje otupljuju uglavnom od kupreških farmera, a dijelom i s Vlašića i Rostova. Posao je zahtjevan jer se dnevno proizvede i do 200 kilograma sira.
– Mogu vam reći da je potežak posao, to zahtijeva vrijeme od ranog jutra do kasno navečer, pogotov ljeti kad ima više mlijeka onda znali smo i po tri smjene raditi. Organizujemo se i ide, nema druge – navodi Smailova supruga Munevera Žilić.
U ovoj sirani, osim tradicionalnog kupreškog sira, proizvode i sireve sa začinskim biljem, brusnicom, borovnicom, aronijom, ali i narandžom i limunom, pa čak i s kikirikijem i čokoladom. Smail kaže, ako imate standardno kvalitetan sir, samo je stvar kreativnosti što ćete u njega dodati. A za kvalitetu, Smail je pet puta nagrađen priznanjem na prestižnom Balkanskom festivalu sira.
– Kupres nije nikad bolje prezentiran niti reklamiran kroz neki svoj sopstveni proizvod. Moj sir se ne zove sir Smaila Žilića, on se zove kupreški sir i kupreški sir je postao brend ne samo u Beogradu, Srbiji, ne postoji kontinet na koji nije otišao brend kupreškog sira – zadovoljno kaže Smail.
Ovaj magistar poljoprivrednih nauka u sklopu sirane planira napraviti i edukacijski centar, gdje će se moći obučavati i studenti i đaci, ali i proizvođači mlijeka. Iako je stvorio brend koji promovira Kupres i upotpunjuje turističku i gastronomsku ponudu tog kraja, bilo kakva podrška vlasti potpuno je izostala. Izvor: Avaz